Opis
PLAKAT S PJESMOM POSVEĆENOJ NAMJESNIKU I GENERALU LAZARI MAMULI povodom 50 godina NJEGOVE SLUŽBE. ZADARSKO IZDANJE ! RARITET, IZVRSNO OČUVAN I UOKVIREN !
MAMULA, Lazar (Lazarus), general i dalmatinski namjesnik (Gomirje, 22. V. 1795 — Beč, 12. I. 1878). U Beču nakon završene Inženjerijske vojne akademije 1815. kao kadet stupio u Inženjerijski korpus, potom radio na gradnji utvrda u Padovi i Mantovi. Kao satnik 1831–39. sudjelovao u utvrđivanju Splita, Visa i Hvara te gradnji utvrda u Tirolu i Slovačkoj. Bojnik od 1841, pukovnik od 1848. God. 1848. ban J. Jelačić imenovao ga je zapovjednikom Glavnoga stožera u Hrvatskoj, na kojoj je dužnosti branio granicu od Mađara te 1849, napredujući do Osijeka i Petrovaradina, spriječio prodor mađarske vojske u Slavoniju i Srijem; za zasluge dobio viteške križeve Reda Marije Terezije i Leopoldova reda i naslov baruna te ruski Red sv. Ane II. razreda. General-bojnik 1850, podmaršal 1853. Zapovijedao garnizonima u Dubrovniku i Kotoru od 1850, bio tajni savjetnik i Jelačićev namjesnik u Zadru od 1853. Radi potpore Crnoj Gori u sukobima s Omer-pašom Latasom ljeti 1853. bio u misiji u kneza Danila Petrovića, osnaživši utjecaj Beča i poduprijevši crnogorski put prema neovisnosti. Te godine dao podignuti utvrdu na Velikoj Žanjici na ulazu u Bokokotorski zaljev (otok 1947. nazvan po njem). Kao vojni zapovjednik Dalmacije od 1857. nadzirao djelovanje francusko-talijanske flote koja je ugrožavala austrijske posjede na Jadranu (1859). Imenovan 1859. namjesnikom u Dalmaciji, do 1865. obnašao je vrhovnu civilnu i vojnu vlast u pokrajini. Bečkim je vlastima slao izvješća u prilog autonomaškomu raspoloženju, odraze vlastitih političkih stajališta i onih austrijske birokracije. Primivši u prosincu 1860. carsku naredbu o odabiru dalmatinskih zastupnika koji su na Banskoj konferenciji u Zagrebu trebali započeti pregovore o uređenju hrvatskih zemalja u okviru ustavnih promjena u Monarhiji, Beču se 7. I. 1861. izjasnio protiv sjedinjenja, naglasivši kako narod Dalmacije »s velikom boli« gleda na mogućnost sjedinjenja s Hrvatskom. Kao dalmatinski namjesnik bio je glavni oslonac centralističke vlade A. Schmerlinga u Beču. U Zadru ga je podupirao savjetnik mu i tajnik Namjesništva K. Roszner, a osobit utjecaj na njega imao je L. Lapenna. Uoči izbora za Dalmatinski sabor 1864. na terenu je dao otvorenu potporu autonomaškoj struji konzervativnih austrijskih lojalista….
